Šta je agorafobija?
Psiha Psiha
Ranije je bio dobro poznat strah od otvorenog prostora i nazivao se agorafobijom, međutim, kako je nauka napredovala, a istraživanja su išla sve dalje, došlo se do zaključka o kakvoj je fobiji reč.
Agorafobija - značenje
Agorafobija je strah od javnih mesta, otvorenih prostora i velike količine ljudi i takvih situacija u kojima nastaje utisak i strah da ne mogu da se „izvuku“ i odu sa tog mesta.
U najvećem broju kliničkih slučajeva, tačnije oko 60% agorafobija je najdijagnostikovaniji strah koji se javlja kod čoveka i suštinski predstavlja strah od ljudi. Kako statistika pokazuje, više se razvija kod žena, a javlja se u periodu adolescencije ili odmah nakon nje.
Kako agorafobija nastaje?
Psihoanaliza u ovom slučaju, kao i u većini njih, kreće od prošlosti i od detinjstva. Navodeći da se radi o besmislenom i sasvim nerealnom strahu, psihologija ovu fobiju opisuje kao strah od ljudi, gužve, javnih mesta, kao strah iza kojeg se u stvari krije strah od sopstvenih impulsivnih seksualnih nagona, a pored toga najviše egzibicionizma.
Osoba koja ima ovu fobiju vraća se uporno u period kada je imala svu zaštitu od roditelja, dobijajući dvostruku korist od fobije. Primarna je ta da usled razvijanja ove fobije dolazi do zadovoljenja egzibicionističkih, ali i skrivenih promiskuitetnih želja, dok je sekundarna privlačenje pažnje, pridobijanje brige ljudi i njihovog sažaljenja, usled dubinskog osećaja usamljenosti.
Strah koji se javlja tu je usled činjenice da osoba nije u stanju da ovlada situacijom, a onda dolazi i do napada panike jer osoba koja je agorafobičar nije „vlasnik“ situacije i ne drži „konce“ u svojim rukama.
Agorafobija – klinička slika
Agorafobičar ima strah od javnih mesta i otvorenog prostora – to podrazumeva da mu svaki izlazak iz sopstvene zone komfora, a to je najčešće dom, predstavlja problem. Osobi koja ima ovu vrstu fobije predstavlja problem da izađe negde gde postoji veća količina ljudi, negde gde su se događali nešto lošiji scenariji, kao i da prelazi preko velikog, otvorenog prostora. Takve situacije čine da se oseća nelagodno, uplašeno, što dovodi do potrebe da se uvek kreće uz osobe kojima može da upravlja ili uz predmete u kojima crpi određenu moć.
Agorafobičar izbegava kontakt sa nepoznatima, izbegava izalazak iz svog doma, jer u njemu ima potpunu kontrolu situacije. Naravno, određene osobe vode unutrašnju bitku sa ovim osećajima i prividno žive normalnim životom, kao drugi, dok se razvija anksioznost. Zato se često žale na lupanje srca, isprekidano disanje, prekomereno znojenje, malaksalost, umor...
U srži problema nalazi se nedostatak samopoštovanja i samopouzdanja. Agorafobija nastaje kod osoba kojima je prag samopouzdanja nizak, osoba koje su izgubile samopoštovanje i zauzvrat traže da uvek i svuda budu poštovane. Kada to ne dobiju, onda se fobija manifestuje i počinje da pravi kako mentalne, tako i fizičke probleme.
Lečenje agorafobije
Kao i uvek kada su mentalne bolesti u pitanju, terapije i seanse sa odgovarajućih psihoterapeutima su najvažniji deo lečenja. Proces traje od ustanovljavanja uzroka, pa sve do ukazivanja i prihvatanja osobe koja ima agorafobiju da sa njom može da se izbori. U sve ovo se uključuju promene u životnim navikama, susreti i sučavanja sa strahovima, rad na sebi, a kada su potrebni i medikamenti su uključeni u ceo proces.
Srodni tekstovi:
Zašto je način i vreme uzimanja vitamina važno?
Koliko vam je poznata sledeća informacija? Vašem telu je za pravilno funkcionisanje potrebno ...
Detaljnije7 namirnica koje sadrže probiotike i zašto je važno uvrstiti ih u ishranu
Probiotici, često nazivani "prijateljskim bakterijama," postali su sve popularniji zbog sv...
DetaljnijeDomovi za stare – svestrani razlozi za odlazak u ustanovu
Pravo vreme da domovi za stare postanu nova boravišna adresa jeste u poznijem životnom dobu, ...
DetaljnijeKako pronaći posao preko internet portala Jooble?
PR TEKSTRad je jedna od glavnih komponenti ljudskog života. To je stvar samoaktualizacije, želje za ...
Detaljnije