Koji virusi se najčešće javljaju kod dece?
Prevencija i lečenje Prevencija i lečenje
Među virusima koji vladaju u zimskim sezonama, najčešći su svakako virusi gripa i prehlade.
Virus prehlade
Od virusa prehlade, prednjače rinovirusi, koji zahvataju gornje disajne puteve.
Prehladu karakterišu zapušenost i curenje nosa sa gušćom sekrecijom koja može biti zelenkasta ili žuškasta. Uobičajeni su i bolovi u grlu, malaksalost, niska temperatura.
Iako neprijatna, prehlada uglavnom sama prođe u roku od nedelju dana. Ne postoje lekovi koji leče prehladu, zdrav imuni sistem će se jednostavno izboriti sam.
Ipak, postoje načini da ublažite simptome, kao što su kapi za nos. A da biste pomogli telu da se brže izbori, dobro je unostiti puno tečnosti i što više mirovati (iako je kod male dece ovo lakše reći nego učiniti).
Virus gripa
Grip ima teže simptome od prehlade, zahvatajući disajne puteve i izazivajući kašalj, visoku temperaturu, gubitak apetita, veću malaksalost i bol u mišićima.
Na sreću, najčešće simtpomi prođu za oko nedelju dana.
Najbolja zaštita od gripa jeste redovna godišnja vakcinacija. Takođe, za poboljšanje imuniteta u cilju sprečavanja zaražavanja savetuje se redovna higijena, redovna dezinfekcija igračaka i površina ako je neko bolestan u kući, raznovrsna ishrana, vreme provedeno napolju i dovoljno odmora i sna.
Epštajn-Bar virus (EBV)
EBV je virus koji izaziva bolest zvanu mononukleoza - poznata i kao “bolest poljupca”, a koji karakterišu povišena temperatura i bol u grlu.
Ovaj virus ostaje doživotno u telu, a može se ponovo aktivirati kada osoba ponovo postaje zarazna za okruženje.
Ovaj virus zahteva duže mirovanje od gripa i potrebno je da se “odleži” 2 do 4 nedelje. Deca su obično pošteđena fizičke aktivnosti oko mesec dana.
Citomegalovirus (CMV)
Jedan od veoma zaraznih virusa, ali retko izaziva ozbiljna stanja. Uglavnom simptomi ne traju dugo i nisu previše izraženi.
Čest simptom jeste osip, a retko se može desiti da izazove upalu pluća ili hepatitis.
Moguće je da bolest prođe i bez ikakavih značajnijih simptoma. Ipak, virus ostaje u organizmu i može se aktivirati i kasnije, kada dođe do pada imuniteta.
Ovaj virus je naročito opasan kod trudnica, jer se može preneti na fetus.
Herpes simpleks
Ovo je virus koji deca zakače najčešće između 1. i 3. godine života. Veoma je zarazan, a karakterišu ga groznice koje se najčešće javljaju na ustima, genitalijama ili drugim delovima tela.
Nakon inicijalnog oboljevanja, virus ostaje u telu deteta ceo život i može se iznova aktivirati. Groznice se ponovo mogu javiti svaki put kada se dete razboli ili kada dođe do pada imuniteta.
Adenovirus
Adenovirusi predstavljaju česte izazivače mnogih bolesti - počev od prehlade i respiratornih bolesti, pa do konjuktivitisa, upale grla, bronhiolitisa, crevnih infekcija i upale pluća.
U zavisnosti od vrste infekcije, potrebne su različite terapije, ali kao i kod svakog virusa - telo se najčešće izbori samo. Infekcije adenovirusom se šire kapljičnim putem.
Treba zapamtiti:
Ne možemo se u potpunosti zaštititi od virusa, ali oni i nisu toliko loši. U mladom dobu, oni pomažu izgradnju imuniteta jer se imunitet razvija kroz borbu sa njima.
Ipak, možemo pomoći telu da se brže i lakše izbori sa ovim “pošastima” kroz adekvatnu higijenu, fizički odmor, ali i zdravu fizičku aktivnost, te izbalansiranom ishranom sa puno sezonskog voća i povrća.
Srodni tekstovi:
Šta je test opterećenja i kada se radi?
Koronarne bolesti su već dugo glavni uzrok nesposobnosti za rad, pogoršavanja kvaliteta život...
DetaljnijeKoliko su bitni redovni ginekološki pregledi?
Svaka žena treba da nađe vremena jednom, a bilo bi bolje i dva puta godišnje da ode na gineko...
DetaljnijeKako možete unaprediti navike u ishrani? - 3 saveta do zdravijeg obroka
Svako od nas ima svoju definiciju navika u ishrani, neke su dobre a neke manje dobre, i kao takve mn...
DetaljnijeInovativne medicinske metode 21. veka
U današnjem digitalnom dobu, medicina se neprestano razvija uz inovacije koje je nekad te&sca...
Detaljnije